Elias Canetti - Masa i moc

Elias Canetti - Masa i moc,

[ Pobierz całość w formacie PDF ]
Naslov izvornika
Elias Canetti: Masse und Macht
Copvright c 1960 by claassen Verlag GmbH, Dtisseldorf
Neuausgabe 1978
Elias Canetti
MASA I MOC
1984.
Sadržaj
Masa
Nestajanje straha od dodira
Otvorena i zatvorena masa
Rasterećenje
Zelja za razaranjem
Izbijanje mase iz okvira
Osjećaj progonjenosti
Obuzdavanje masa u svjetskim religijama
Panika
Masa kao prsten
Osobine mase
Ritam
Iščekivanje
Sporost ili udaljenost cilja
Nevidljive mase
Podjela po dominantnom afektu
Nahuškane mase
Mase u bijegu
Mase zabrane
Mase obrata
Svečane mase
Dvostruka masa
Dvostruka masa
Kristali mase
Masovni simboli
Muškarci i žene. Živi i mrtvi
Rat
9
10
11
13
14
16
17
19
21
22
23
26
31
33
38
39
42
45
47
50
51
55
60
62
Hajka
Hajka i hajke
Lovačka hajka
Ratna hajka
Žalobna hajka
Hajka množenja
Pričest
Unutrašnja hajka i tiha hajka
Određenost hajki. Njihova povijesna postojanost
Hajke u legendama o precima plemena Aranda
Formacije ljudi kod plemena Aranda
77
77
80
82
86
89
94
95
97
98
102
Masa I moć
105
Sadržaj
7
Hajka i religija
Preobražaj hajki
Šuma i lov kod plemena Lele pokraj rijeke Kasaj
Ratni plijen naroda Jivaro
Kišni plesovi Pueblo-Indijanaca
O dinamici rata: Prvi poginuli. Trijumf
Islam kao ratnička religija
Religije oplakivanja
Muharemska svečanost kod Šijita
Katolicizam i masa
Sveta vatra u Jeruzalemu
105
106
110
113
115
117
119
122
129
132
Tajna
241
Suđenje i osuđivan je
246
Moć opraštanja. Pomilovanje
248
Zapovijed
251
Zapovijed: Bijeg i žalac
251
Pripitomljavanje zapovijedi
254
Trzaj i strah od zapovijedanja
255
Zapovijedanje velikom broju ljudi
257
Očekivanje zapovijedi
259
Očekivanje zapovijedi kod hodočasnika na Arafatu
260
Žalac zapovijedi i disciplina
262
Masa i povijest
Masovni simboli nacija
Versajska Njemačka
Inflacija i masa
Suština parlamentarnog sistema
Raspodjela i množenje. Socijalizam i proizvodnja
Samouništenje plemena Ksosa
139
Zapovijed. Konj. Strijela
263
Vjerske kastracije: škopci
265
139
143
151
156
158
160
Negativizam i shizofrenija
268
Obrat
270
Rastvaranje žalca
273
Zapovijed i smaknuće. Zadovoljni krvnik
275
Zapovijed i odgovornost
276
167
Preobražaj
279
Utroba moći
Hvatanje i gutanje
Šaka
O psihologiji jedenja
Predosjećaj i preobražaj kod Bušmana
279
167
174
181
Preobražaji u bijegu. Histerija, manija i melankolija
283
Samorazmnožavanje i jedenje vlastitog tijela. Dvostruk lik
totema
288
Masa i preobražaj u deliriju tremensu
297
Oponašanje i pretvaranje
307
Preživjeli 187
Preživjeli 187
Preživljavanje i neranjivost 188
Preživljavanje kao strast 190
Vladar kao preživjeli 191
Spas Flavija Josipa 194
Odbojnost vladara prema preživjelima. Vladari i nasljednici 201
Oblici preživljavanja
Lik i maska
310
Raskrinkavanje
314
Zabrane preobražaja
315
Ropstvo
319
Aspekti moći
O fizičkim položajima ljudi: Kakvu moć sadrže
Dirigent
Slava
Računanje vremena
Dvor
Rastuće prijestolje bizantskog cara
Megalomanske ideje paralitika
321
204
321
327
329
330
332
333
334
Preživjeli u vjerovanju primitivnih naroda
208
Mrtvi kao nadživljeni
217
Epidemije
227
Kako se čovjek osjeća na groblju
229
O besmrtnosti
230
Elementi moći
Sila i moć Moć i brzina Pitanje i odgovor
233
233
234
236
Vlast i paranoja
Afrički kraljevi
Delhijski sultan Muhamad Tughlak
341
341
352
8
Masa i moć
Masa
Slučaj Schreber. Prvi dio
Slučaj Schreber. Drugi dio
361
373
Epilog
Bilješke
Bibliografija
385
391
399
Nestajanje straha od dodira
Čovjek se ne boji ničeg toliko koliko dodira nečeg nepoznatog.
To što ga pokušava dohvatiti, čovjek želi vidjeti, prepoznati ili ba-
rem nekamo svrstati. On svugdje izbjegava dodir nepoznatog. Pre-
stravi jenost od neočekivanog dodira može se noću ili u mraku opće-
nito pretvoriti u paniku. Čak nam ni odjeća ne daje dostatno sigur-
nosti; kako se lako ona može razderati, kako je lako prodrijeti do
golog, glatkog, bespomoćnog mesa napadnutoga!
Sve distance koje su ljudi stvorili oko sebe nastale su po dik-
tatu tog straha od dodira. Čovjek se zaključava u kuće, u koje nit-
ko ne smije ući; samo se u njima osjeća donekle sigurnim. Strah od
provalnika ne postoji samo zbog njegovih grabežnih namjera već je
to istodobno i bojazan da će nas on iznenada, neočekivano zgrabiti
iz mraka. Ruka pretvorena u šapu s pandžama uvijek se iznova po-
javljuje kao simbol tog straha. Ova je činjenica velikim dijelom sa-
držana u dvostrukom značenju riječi »napasti« (njem. »angreifen«
— napasti, uključuje značenje »ščepati«, »zgrabiti« — prim. prev.).
Ona uključuje i bezazlen dodir i opasan napad, a prvo značenje uvi-
jek nosi u sebi prizvuk drugoga. Imenica »napad« ograničena je, me-
đutim, na negativno značenje te riječi.
Ta nas odbojnost prema dodiru ne napušta ni onda kad idemo
među ljude. Način na koji se krećemo na ulici, među mnogo ljudi,
u restoranima, u vlakovima i autobusima, određen je tim strahom.
Čak i tamo gdje stojimo sasvim blizu drugih, kad ih možemo pomno
promatrati i odmjeravati, izbjegavamo dodir s njima ako je to ika-
ko moguće. Ako postupamo suprotno, znači da nam se netko sviđa,
i onda približavanje potječe iz nas samih.
Brzina kojom dolazi isprika koju dajemo zbog mekog ne-
namjernog dodira, napetost s kojom se ona iščekuje, burna i pone-
kad agresivna reakcija koja slijedi ako isprika izostane, odvratnost
i mržnja koje osjećamo prema »prestupniku-«, čak i onda kad ne mo-
žemo biti sasvim sigurni da je to on — cijeli taj splet duševnih reak-
cija na dodir nečeg nepoznatog svojom izuzetnom labilnošću i raz-
dražljivošću dokazuje da se ovdje radi o nečem vrlo dubokom, uvi-
jek budnom i vječito osjetljivom, o nečem što čovjeka više nikada ne
napušta, čim je jedanput utvrdio granice svoje ličnosti. Cak se i san,
10
Masa i moć
Rasterečenje
11
u kojem je čovjek mnogo bespomoćniji, može vrlo lako poremetiti
ovakvim strahom.
Jedino se u
masi
čovjek može osloboditi tog straha od dodira.
Ona je jedina situacija u kojoj se taj strah pretvara u svoju suprot-
nost. Za to je potrebna
zbijena
masa, u kojoj se jedno tijelo stišće
uz drugo, masa koja je zbijena po svom raspoloženju, zato što čov-
jek ne obraća pažnju na to tko ga »pritišće-« (bedraengen — njem.
»pritiskati-«, preneseno: »mučiti-« — prim. prev.). Cim se čovjek
jedanput prepusti masi, više se ne boji njezina dodira. U idealnom
slučaju svi su jednaki. Nije važna nikakva razlika, čak ni razlika me-
đu spolovima. Bez obzira na to tko nas gura, on je isti kao mi. Os-
jećamo ga kao što osjećamo sami sebe. Odjedanput se sve odigrava
kao
unutar jednog tijela.
Možda je to jedan od razloga zašto se ma-
sa nastoji zbiti tako gusto: ona se želi osloboditi straha pojedinca od
dodira koliko god je to moguće. Što se više ljudi guraju jedan uz
drugog, to više osjećaju da se jedan drugoga ne boje. Taj
gubitak
straha od dodira
pripada masi. Olakšanje koje se u njoj širi, i o ko-
jem ćemo još govoriti u drugom kontekstu, postaje upadljivo veli-
ko tamo gdje je masa najzbijenija.
njivi su joj oni koji se pred njom zaključavaju. Ona je »otvorena«
u svakom smislu. Ona postoji svugdje i u svim smjerovima. Otvo-
rena masa postoji tako dugo dok raste. Cim prestane rasti, počinje
se raspadati.
Jer, masa se raspada isto onako naglo kao što je nastala. U ovom
spontanom obliku ona predstavlja osjetljivu tvorevinu. Njezina je
otvorenost, koja joj omogućuje rast, istodobno ugrožava. U njoj stal-
no živi slutnja raspadanja koje joj prijeti. Masa se povećava, i tako
pokušava izbjeći raspadanje. Ona prima u sebe sve dok može. Me-
đutim, budući da u sebe prima sve, mora se i raspasti.
Nasuprot otvorenoj masi, koja može rasti u beskonačnost, koja
postoji svugdje i upravo zato zaslužuje opći interes, stoji
zatvorena
masa.
Ona ne ovisi o rastu, već najveću pažnju poklanja, svojoj po-
stojanosti. Ono što kod nje najviše upada u oči jest
granica.
Zatvo-
rena se masa ukorjenjuje na jednom mjestu. Ona stvara svoj pros-
tor tako što se ograničava. Njoj je dodijeljen prostor koji će ispu-
niti. Taj se prostor može usporediti s posudom u koju se ulijeva te-
kućina. Zna se koliko u nju stane. Točno se zna koliko ima ulaza u
taj prostor. Čovjek ne može dospjeti unutra bilo kako. Granica se
poštuje. Ona može biti od kamena ili čvrsti zid. Možda je potreban
poseban dokument o primanju. Možda se mora platiti određena pri-
stojba za ulaz. Kad se prostor popuni, više nikoga ne puštaju unu-
tra. Cak i kad je prostor prepun, još je uvijek najvažnija zbijena
masa u zatvorenom prostoru, kojoj oni izvan njega u stvari ne pri-
padaju.
Granica sprečava nekontrolirani rast, ali istodobno otežava i
odgađa raspadanje. Ono što masa gubi u pogledu mogućnosti rasta,
to dobiva na stabilnosti. Zaštićena je od vanjskih utjecaja, koji bi
mogli biti neprijateljski i opasni. Međutim, ona naročito računa na
ponavljanje.
Zahvaljujući izgledima na ponovno okupljanje, ta ma-
sa svaki put zatvara oči pred svojim raspadanjem. Zgrada je čeka,
ona je tu radi nje, i tako dugo dok je ona tu, svi će se ponovno oku-
piti na isti način. Prostor pripada njoj i onda kad je u njemu oseka
i kad njegova praznina upozorava na dolazak plime.
Otvorena i zatvorena masa
Pojava koja je isto tako zagonetna kao i univerzalna jest masa
koja se odjedanput nađe tamo gdje prije nije bilo ničega. Možda je
tu prije stajalo nekoliko ljudi, pet ili deset ili dvanaest, ali ne više.
Ništa nije najavljeno, ništa se nije očekivalo. Odjedanput se sve crni
od ljudi. Drugi pritječu sa svih strana, kao da sve ulice vode samo
u jednom smjeru. Mnogi ne znaju što se dogodilo, i nemaju što reći
na pitanja. Pa ipak im se žuri da stignu tamo gdje se nalazi većina.
U njihovim je kretnjama odlučnost koja se jasno razlikuje od izraza
obične znatiželje. Čovjeku se čini da se kretnja prenosi s jednih na
druge, ali to nije točno: oni imaju jedan cilj. A on je tu prije nego
što oni nađu riječi za njega: cilj je najcrnji — mjesto gdje se nalazi
na okupu najviše ljudi.
Može se reći dosta toga o ovom ekstremnom obliku spontane
mase. Ona tamo gdje nastaje, u svojoj pravoj jezgri, nije baš tako
spontana kao što se čini. Ali inače, na svim drugim mjestima, ako
zanemarimo pet ili deset ili dvanaest ljudi od kojih je potekla, ona
je zaista spontana. Cim nastane, masa želi obuhvatiti još
više
ljudi.
Potreba za rastom prva je i najvažnija značajka mase. Ona želi obu-
hvatiti svakog koga može doseći. Može joj se pridružiti svatko tko
ima ljudski oblik. Prirodna je masa
otvorena
masa: njezin rast nema
nikakvih granica. Ona ne priznaje kuće, vrata ni ključaonice. Sum-
Rasterećenje
Najvažniji proces koji se odvija u masi jest
rasterećenje.
Prije
toga masa u stvari ne postoji, stvara je tek rasterećenje. Ono je tre-
nutak u kojem se svi koji pripadaju masi rješavaju svojih različitosti
i osjećaju
jednakima.
[ Pobierz całość w formacie PDF ]

zanotowane.pl

doc.pisz.pl

pdf.pisz.pl

dietanamase.keep.pl